Povratak na prethodnu

ŽETVA I VRŠIDBA U PROŠLOSTI

Već nekoliko godina TZ Županje organizira manifestaciju Kruh naš svagdašnji – Žetva i vršidba u prošlosti, kao živi prikaz narodnih žetvenih običaja. Na taj način održava i promiče tradicijsku kulturu, običaje i nasljeđe slavonskog kraja. Na mjestu blizu Županje poznatom kao "Ilijin i Rezin stan" okupila se Moba – skupina ljudi koji će žeti i vršiti žito – stari, mladi, muškarci, žene, djeca..Košnju započinje najstariji i najiskusniji kosac, slijedi ga skupljačica sa srpom, i tako po redovima, ravnomjerno košnja ide naprijed. Skupljačica polaže snopove žita sa strane - rukovedalja stavlja pšenicu u rukoveđe na mjesto koje su djeca označila uzicama od šaša, zobi ili ražene slame – u nekim krajevima likom, a njima će ih vezač vezati i stavljati u "krstove". Slijedi ručak krepke hrane, zaliven što hladnom vodom iz tikvica što rakijom iz čuturica. Pšenica se zavezana nosi na hrpu od 9 snopova – "devetake"; dva devetaka čine "krst" – tako posloženo žito zaštićeno je od kiše, dok ga se ne pokupi i ovrši. Sa njive se žito odvozi na zaprežnim kolima do vršilice koja je postavljena na "gumnu" i odlaže u "gamaru" kako nebi prokislo. Na "gamari" se nalaze dva snopara koji vilama bacaju snopove na "drešu"; njih prihvaća žena koja razrezuje snopove – rezačica i predaje ih špajzeru; on ih ubacuje u bubanj vršilice – "drešu" koja odvaja zrno žita od pljeve; zrno sipi u vreće na zadnjem dijelu "dreše", pljeva pada pred prve kotače; slama pada preko "slamatresa", odlazi na "levator" koji je prenosi na "gamaru". Pljevu su žene skupljale na "asuru" i bacale, a ovršenu slamu slagala bi tri gamaraša; žito pakirano u vreće vagalo bi se kod kaparaša koji bi za tu uslugu dobivao "ušur" od 12% i opet kolima odvozilo kući, u dvor, u "oke" ambara i nakon što bi se samljelo u vodenicama, spravljao topli, mirisni kruh – tvrde kore i meka srca.

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...