Povratak na prethodnu

LEPOGLAVSKA ČIPKA

Izrada lepoglavske čipke seže prema predaji u XV st., po dolasku pavlinskog svećenstva u Hrvatsko zagorje, koji su tim umijećem, kao i drugim kulturim i znanstvenim dobrima obilježili ovaj kraj. Prihvatilo ga je i lokalno plemstvo, no zanimljivo je da se više udomaćilo kod seoskog stanovništva, osobito u izradi čipkastim vrpcama ukrašenih okovratnika i orukavlja njihove jednostavne nošnje od bijelog platna. Osim na odjeći, tijekom stoljeća izrađivale su s pomoću batića i lanenog ili pamučnog konca lepoglavske žene čipkane podloške i raznovrsne druge ukrase koje su prodavale uz dobru cijenu na sajmovima i na taj način pridonosile napretku kućne ekonomije. S vremenom se poduka čipkarenja odvija od XIX st. i na službenim tečajima, zahvaljujući učiteljicama Zlati pl. Šufflay, Viktoriji Pajer i Julki Peroš koje uvode i danas korišteni okrugli jastuk –„ dedek“ smješten u pletenoj košarici, drvene istokarene batiće u parnom broju, nacrtani predložak i upotrebu pribadača umjesto dotadašnjeg trnja. Od 1930.g. poduku preuzima i čipkarstvo lepoglavskog kraja još više razvija Danica Brössler – osim što koristi ono najbolje iz europskih čipaka, u domaću izradu upliće motive etno vezova i drvodjeljstva iz cijele Hrvatske, a karakterističan način izrade određuje gušćim ili rjeđim preplitanjem pamučnih niti. Budući da je osnovni uzorak lepoglavske čipke motiv životinje ili biljke, najčešće cvijeta on se naziva i „barokni uzorak“. Lepoglavska čipka osvojila je u Parizu zlatnu medalju 1937.g. i brončanu 1939.g. u Berlinu. Danas su u izradi, promociji i prodaji čipke aktivni Čipkarsko društvo Danice Brössler, kao i Zadruga lepoglavske čipke, a od 1997.g. održava se u Lepoglavi i Međunarodni festival čipke. (Video uradak snimljen je u Etnografskom muzeju u Zagrebu prigodom izložbe "Pohvala ruci - Čipkarstvo u Hrvatskoj").

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...