Povratak na prethodnu

LEPOGLAVA - GRAD ČIPKE

Lepoglava je gradić smješten u Hrvatskom zagorju, "zibelka " (kolijevka) kulture, prosvjete i umjetnosti osnovan 1399.g., u kojem 1400.g. grof Herman Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla, tako da se od tada lokalnom stanovništvu pridružuju i na njihov život (a i znatno šire) utiču pavlini - "bijeli fratri". Njihov red se isticao u ovom kraju kulturno-prosvjetnim i znanstvenim radom: 1503. godine otvorena prva javna gimnaziju u kontinentalnoj Hrvatskoj i za pavlinske pitomce i svjetovnu mladež; 1656.g. osnovano je prvo sveučilište u Hrvatskoj (studij filozofije i teologije) , a od 1674. g. pavlini stiču pravo dodjele akademskih titula tako da je u Lepoglavi obranjeno 75 doktorskih dizertacija. Pavlini su promicali umjetnost i kulturu riječju i slikom, a osobito su se u tome istakli Ivan Belostenec na području jezikoslovlja i Ivan Ranger kao plodni barokni slikar. Međutin, odlukom cara Josipa II 1786.g. o ukidanju pavlinskog reda, pavlini odlaze iz Hrvatske i zamire sav kulturni i znanstveni rad u Lepoglavi. Pavlinski samostan je 1854.g. pretvoren u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Među brojnim protivnicima raznih režima ovdje su tamnovali i Josip Broz Tito i bl. Alojzije Stepinac i dr Franjo Tuđman.Tek je 2001. g. pavlinski kompleks odijeljen od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj. U današnje vrijeme na različite načine nastoji se vratiti nekadašnji ugled u prosvjeti, znanosti, kulturi i umjetnosti kakav je Lepoglava imala tijekom svoje bogate prošlosti. Jedna od takvih manifestacija je i Međunarodni festival čipke koji na svoj osobit način govori o suglasju rukotvornog umijeća i predanog rada domaćina, kao i njihovih gostiju iz bližih i daljih prijateljskih krajeva. Prema predaji, pavlini -"bijeli fratri" su u XV st. stanovni(k)ce Lepoglave upoznali sa čipkom i tehnikom čipkarstva koji je u ono vrijeme više bio zastupljen među europskim plemstvom, kasnije i građanstvom. U našim krajevima, osobito u Lepoglavi, te na Pagu i Hvaru prihvaćeno je to rukotvorno umijeće ne samo kao modni dodatak svečanom ruhu, već i kao ukrasni predmet sa obilježjima i posebnostima načina izrade, kao i kraja od kuda potiče.

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...