Povratak na prethodnu

LEPOGLAVA - CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Zahvaljujući Hermanu Celjskom na područje grada Lepoglave 1400.g. dolaze pavlini, svećenici zaslužni za promicanje i razvoj prosvjete i umjetnosti u Hrvatskoj, grade samostan i crkvu koju su posvetili BDM 1415. g.. Povijest i crkve i samostana je burna - 1481.g. stradala je pri prodoru Turaka, obnovljena zaslugom bana Ivaniša Korvina (koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504.g.). U drugoj polovini XVII st. crkva i samostan su pregrađivani i dograđivani, tako da je prvotni gotički izgled poprimio barokna obilježja. To je osobito vidljivo u unutarnjem uređenju-baroknim ukrasima na oltarima, kipovima i freskama koje je majstorski učinio pavlin-laik Ivan Krstitelj Ranger. Na koru se nalazi njegova freska koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja. Impresivan barokni oltar je u XVIII st. učinio pavlin Aleksej Königer, a tabernakul fratar Klemens. G. 1710. samostan dobiva biblioteku, a crkva novo predvorje i pročelje sa kipovima crkvenih otaca. U crkvi se nalaze orgulje koje je izradio Pavao Ivanović 1649.g., a 1737. godine restaurirao ih je Ivan Janišek iz Celja. Ponovo su obnovljene g. 1972/1977 u Umjetničkoj radionici Heferer. Pavlini su u Lepoglavi osnovali gimnaziju 1582.g., studij filozofije i teologije 1656.g., a od 1674.g. mogli su izdavati i doktorate tih znanosti. Značajni pavlini XVIII st. bili su i Ivan Belostenec, autor hrvatsko-latinskog rječnika, Tituš Brezovački, hrvatski pjesnik. Pavlinski red je ukinut ediktom habsburškog cara Josipa II 1786.g.,a nakon njihova odlaska iz Lepoglave gasi se kulturni i znanstveni život, a brojne sakralne umjetnine prenesene su u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb. Tijekom svoje povijesti crkva je nekoliko puta bila snažno oštećena - 1880.g. potresom, u 1.svjetskom ratu rastaljena su zvona za vojnu tanad, u 2. svjetskom ratu 1943.g. partizani su zapalili istočno krilo samostana pri oslobađanju komunista iz zatvora, a 1945.g. Nijemci su nakon eksplozije streljiva kod Šumeca zapalili zapadno samostansko krilo i pročelje crkve, a Gostinjac je ostao bez krova. U oba slučaja zahvaljujući župniku Ferdinandu Krčmaru sačuvana je i crkva i samostan od većeg uništenja. Nakon premještaja bl.Alojzija Stepinca iz Lepoglave u Krašić 1952.g. crkva je zatvorena i pretvorena u magazin, no '70-tih g. XX st. započinje se na njenoj restauraciji. Od 1990.g. ponovo je otvorena za vjernike, a od 2001.g. kaznionica u Lepoglavi predala je samostan Varaždinskoj biskupiji.

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...