Povratak na prethodnu

SOLIN - SALONA

Nedaleko Splita, danas kao dio grada Solina smještena je Salona - bogato nalazište arheoloških iskopina od vremena grčko-ilirske naseobine do kasnoantičkog grada uništenog 614.g. provalom Avara i Slavena. Prema grčkom geografu Strabonu, na ovom području živjelo je ilirsko pleme Dalmata koje je trgovalo sa grčkim pomorcima; početak naseobine vodi do početka IV st. pr.n.e.. Naziv Salona prvi se put javlja 119.g. pr.n.e., vezano uz boravak rimskog prokonzula Lucija Cecilia Metela kao ime luke ilirskog plemena Dalmata. U građanskom ratu između Cezara i Pompeja stanovnici Salone staju na Cezarovu stranu, a njegovom pobjedom dobijaju status kolonije i tako Salona postaje metropolom rimske pokrajine Dalmacije - "Colonia Martia Iulia Salona" (kasnije, u vrijeme cara Dioklecijana dobila je počasni naziv Valeria prema njegovom obiteljskom imenu). Područje grada Salone tada se od grčko-ilirske jezgre proširilo na istok i zapad 1600 m u dužinu, 700 m u širinu, da bi u II st. n.e. bila opasana zidom od 4 km i utvrđena brojnim (90) kulama. Za vrijeme cara Dioklecijana Salona je bila četvrti po veličini rimski grad sa 60 000 stanovnika koji su živjeli u uređenim kućama, aktivno sudjelovali u životu na Forumu, rimskim hramovima, teatru, uživali u blagodatima vodovoda i grijanom/hladnom vodom u termama, a osobito u gladijatorskim igrama u Amfiteatru, pa i žrtvovanju pripadnika nove, kršćanske vjere. Potom kroz naredna stoljeća duh Salone se mijenja, razvija se jaka kršćanska zajednica sa snažnim utjecajem na cijelu provinciju - salonitanski biskup postaje metropolit cijele pokrajine Dalmacije, a grad odoljeva barbarskim nasrtajima duže od samog zapadnog rimskog carstva (palo 476.g.). Nakon prodora Avara i Slavena oko 614.g., Salonjani bježe prema moru, sklanjaju se na obližnje otoke i među zidine Dioklecijanove palače. Na tom mjestu će ostati i osnovati novi grad - Split.

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...