Povratak na prethodnu

KRIŽEVCI

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji. Križevačka utvrda Cris spominje se 1193. g., kao i naziv župana, a naselje Križevci se prvi puta spominje 1209. g. Dio Križevaca, kasnije nazvan Gornji grad, dobio je 1252. g. privilegije slobodnog kraljevskog grada, a Donji grad je takve povlastice dobio 1405.g. Križevci su postali mjesto održavanja sabora i gotovo redovito boravište bana i župana. Najpoznatiji je sabor onaj održan 27. veljače 1397. godine, poznat pod nazivom Krvavi sabor križevački, održan vjerojatno, ali ne potvrđeno u crkvi sv. Križa. Ondje su sa svojom pratnjom bili prisutni kralj Žigmund Luksemburški i ban Stjepan II. Lacković, koji je nakon sukoba sa kraljem ubijen. Godine 1752. ukazom carice Marije Terezije i gornji Križevac i Donji Križevac ujedinili su se u jedan grad i od tada datira i grb grada Križevaca - oklopljena ruka predstavlja vojnu upravu Gornjeg Križevca, a ona u civilnoj odjeći trgovački Donji Križevac. U srednjem vijeku u Križevcima sagrađen je augustinski samostan i crkva Sv. Križa uz koju se 1643. podiže zvonik, a u XVIII st. se unutrašnjost uređuje u baroknom stilu. U XVII. st. se grade franjevački samostan i pavlinska crkva sv. Ane (1689.). Križevci su biskupski grad, sjedište grkokatoličke biskupije, a bivša franjevačka crkva postala je grkokatolička katedrala, restaurirana 1894. - 1897. g.u neogotičkom stilu prema projektima Hermana Bolléa. Od 1968. godine održava se Križevačko veliko spravišče, manifestacija koja se temelji na Križevačkim štatutima (regule ponašanja u opuštenom društvu na vinarskim svečanostima) i legendi iz XIV st. o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera.

Najnovije

ZAGREB COFFE&CHOCOF ...

ŠIBENSKI KUHARI ...

VESELA DJEČJA ...

ČAROBNA DRUŽBA ...